Od davnoga oktobra 1949. do danas kroz "Selju" je prošlo više od 16.500 članova. Pedeset dvije godine veoma plodonosnog djelovanja mogu se podijeliti u nekoliko razdoblja.

Prva faza - Vrijeme nastanka

Prvom fazom mogao bi se nazvati period od oktobra 1949. godine do početka šezdesetih godina prošloga vijeka. Tada su profesori i studenti Univerziteta u Sarajevu, puni entuzijazma, željni mogućnosti da studentske dane provode i mimo amfiteatara, laboratorija i čitaonica, osnovali "Selju".
Početak je bio skroman i težak, ali sa ogromnim entuzijazmom. Želja za druženjem i pokazivanjem svoga stvaralaštva dali su i u samim počecima respektabilne rezultate, tako da je "Seljo" u prvoj dekadi djelovanja već sticao simpatije, i postao priznato ime na polju kulture u BiH, bivšoj Jugoslaviji i Balkanu. Uslijedila su prva gostovanja i turneje po Evropi, te prezentacija onoga što se stvara i rađa u "Selji".

Druga faza - Zlatno doba

To je najplodonosniji period u istoriji "Selje". Počinje sredinom šezdesetih godina i traje do kraja osamdesetih. Tada su ansambli "Selje" bili najbrojniji, sa izrazitim i prepoznatljivim kvalitetom izvedbe svojih programa, tada su i nastale slavne "Seljine" generacije i izrasli pojedinci koji su u svojim kasnijim individualnim karijerama bili poznata imena na polju kulture na ovim prostorima.
Podloga za tako uspješan rad bila je veoma dobro i sistemski riješena materijalna osnova rada u kući, koju je, putem Centra društvenih aktivnosti Univerziteta u Sarajevu - CEDUS, obezbjeđivao Univerzitet u Sarajevu. Ovaj period obilježila su i brojna gostovanja u zemlji i inostranstvu, mnogobrojne festivalske nagrade za koreografije, pozorišne predstave, horske izvedbe, likovne izložbe, nastupe vokalnih grupa, izvrsna muziciranja. Tada nastaje poznata rok scena Sloga.

Treća faza - Počeci krize

Promjenama u društvu koje su nastupile početkom devedesetih, počela se osjećati i kriza amaterizma. Ona se manifestovala pomanjkanjem interesovanja mladih i slabljenjem finansijske podrške nadležnih institucija, što ostavlja traga na kvaliteti, a samim tim i održavanju postojećih, i nastanku novih programa u okviru "Selje".

Četvrta faza - Ratni i poslijeratni period

Uprkos ratu "Seljo" je svoje aktivnosti prilagodio vanrednim uvjetima, tako da su pojedini ansambli, doduše sa smanjenim kapacitetom i manjim brojem članova, radili uglavnom u kontinuitetu, dok su neki pauzirali određeno vrijeme, a neki prestajali, pa nastavljali sa radom.

Zahvaljujući entuzijazmu nekolicine starih članova i mladosti koja se nije htjela predati samo vegetiranju, život u "Selji" je trajao, bez obzira na detonacije granata i snajperske hice, koji su pratili njihove dolaske na probe i odlaske iz Sloge, kao i javne nastupe. I u tim teškim vremenima "Seljina" kozmopolitska orijentacija preživljava, multietničnost je opstala kroz sastav članstva, druženja, kao i definisanje programa koji su izvođeni.

Tokom rata je realizovan zavidan broj javnih izvedbi pojedinih programa. Najznačajniji ratni projekat je "Sarajevsko ljeto 1994. godine", snimanje kratkog filma o "Selji" povodom 45 godina postojanja u koprodukciji sa Međunarodnim studentskim servisom, te snimanje audio-kasete Vokalnog ansambla Prijatelji.

Već 1996. godine uslijedila je obnova rada pojedinih ansambala i sekcija. Avgusta 1997. godine došlo je i prvo poslijeratno gostovanje u Austriji, nakon čega slijede Njemačka, Hrvatska, Tunis…

Od 1996. godine pa do kraja 2001. godine ostvareno je 18 gostovanja van granica BiH. Održan je veliki broj koncerata, pozorišnih predstava, likovnih izložbi. Uspostavljene su nove, i obnovljene stare veze sa sličnim institucijama u Evropi. U ovom periodu, "Seljo" iz Univerzitetskog KUD-a prerasta u Akademski kulturni centar Univerziteta u Sarajevu-AKCUS.

Veoma teška poslijeratna finansijska situacija, prouzrokovana izostankom podrške u sufinansiranju od Univerziteta u Sarajevu, neminovno se odrazila na kvalitet pojedinih programa. Nedostaju sredstva za naknade stručnim rukovodiocima, a veliki su problem bili i saniranje ratom devastiranog objekta zgrade, uništena garderoba i kostimi, muzički instrumenti...

I pored teškoća sa kojima se suočava, "Seljo" polako vraća svoj prepoznatljivi rejting koji je nekada imao u Evropi. Pokrenuti su i novi oblici djelovanja, kroz nove ansamble, festivale, koji do sada nisu karakterizirali djelovanje kuće. Na putu vraćanja nekadašnjeg sjaja i ugleda, veliki je doprinos kako starog članstva tako i razigrane mladosti, kojoj su "Seljina" vrata bila i ostaju uvijek otvorena.

U "Selji" su svih ovih godina postojali i mnogi ansambli od kojih su neki, nažalost, prestali sa radom, neki nastavili samostalni put, a neki i dalje djeluju, ali pod drugim imenima. Nabrojimo neke od njih: Veliki duvački orkestar, Akademski hor, Kamerni orkestar, Vajarska sekcija, Veliki zabavni orkestar, Simfonijski orkestar, Kvartet 4S, Kvartet Orfej, Grupa Diksilend, Indexi, Kamen na Kamen, Pro arte, Klub pisaca Tribina 08, Mostovi, Studio modernog plesa i baleta, Tribina za umjetničke priredbe.
Miroslav Homen, Minka Kamberović, Josip Katavić, Dragan Maca Macanović, Davorin Popović, Ferida Duraković, Marko Vešović, Mensud Meša Vatić, Nikola Borota, Selma Koluder, Nikša Dabović, Haris Džinović, Rešad Arnautović, Zinaida Hadžiomerspahić, Aleksandra Majtrovšin, Marina Trumić, Čedo Kisić, Miodrag Bogićević, Petar Nuić, Rada Nuić, Vlado Prohić, Aiša Prohić, Sinan Alimanović, Boro Spasojević, Goran Omanović, Jovo Tuta, Azra Halilović, Ana Babić, Dino Dervišhalidović, Erliha Bičakčić, samo su neka od zaista brojnih članova ovih ansambala i grupa kao i "Seljinog" kluba. Seljini članovi, čija srca odišu dobrotom, uvijek su pronosili veselje diljem svijeta.

Tamburaški orkestar osnovan je šezdesetih godina prošloga stoljeća. Pod stručnim rukovodstvom Selima Salihbegovića - Bega, tamburaši su podigli kvalitet svojih izvedbi na zavidan nivo. U "Selji" su kotirali kao jedna od boljih sekcija. Tamburaški orkestar jedno vrijeme pauzira sa radom (1973-1983). U sezoni 1983/84, na inicijativu Edvina Ferizovića - Ede, Tamburaški orkestar ponovo počinje sa radom, u novom sastavu. Stručni rukovodilac do 1999. godine bio je Džemal Imamović, a od 1999. do 2000. godine Vildana Ibrahimi.

Tamburaški orkestar je tri puta na smotrama tamburaških orkestara Bosne i Hercegovine osvajao prva mjesta (Orašje 1984, Zenica 1988, Novi Travnik 1990). Tamburaši su realizovali i dosta arhivskih snimaka za Radio-Sarajevo.

Pored samostalnih nastupa u zemlji, ostvarili su i zapažene uspjehe na poslijeratnim inostranim "Seljinim" turnejama u Austriji i Njemačkoj.

U Tamburaškom orkestru svirali su i vrsni muzičari, od koji ističemo samo neke:
Džemal Imamović, Azra Fazlić, Alija Aginčić, Ankica Perić, Haris Osmanagić, Vildana Ibrahimi, Muriz Čelik ,Drago Šotra, Ivan Kalcina, Kravata, Orhan, Ratko Martinović, Mirko Gaćeša, Mirko Jandri, Faruk Džanković, Dragan Đurdević, Edin Aginčić, Kemal Žunić, Faruk Karasalihović, Aleksandar Lučić, Žika Janjić, Eli Vulić, Jug Milić, Damir Ferizović, Harun Tinjić, Hajrudin Hodžić, Jusuf Odobašić, Zijad Šačić, Ratko Tatić, Mirza Ćoralić, Enver Žiga, Ismir Smječanin, Ivica Bernardić, Fahrudin Strojil, Nedo Kovačević, Sanjin Ferizović, Sreten Belančić, Alen Mustafić, Srdan Lučić, Vladimir Šimunac, Nermin Ljubović, Ismet Kadrić, Osman Zec, Bekir Džabija, Kovač, Stanić, Merfid Mašić, Milenko Miholčić - brega …

Krajem januara 2001. godine, na inicijativu Amele Arifhodžić i Dine Salihagića, osniva se grupa Camelot. Nakon audicija održanih 27. februara, 2. marta i 25. aprila 2001, okupljaju se sadašnji članovi Rock grupe Camelot:

• Amela Arifhodžić
• Dževad Džindo
• Kenan Demirović
• Samir Mujagić
• Vedran Hamzić

Muzički pravac grupe je alternativna rock i pop muzika sa idejama spajanja elektronske sa džez i rock muzikom.

I ne zaboravite, u "Selji" se oduvijek družilo i njegovalo prijateljstvo i ljubav. U Klubu "Kod Badže", otvorenom 1958, od 80-ih poznatijem pod imenom "Kod Muhe" i od 1993. godine u Klubu Gaudeamus, odnosno "kod Fude", uz muziku i pjesmu, ostaje se do kasno u noć. U "Selju" navrate i mnogi afirmisani umjetnici Grada, pripadnici diplomatskoga kora i drugi javni djelatnici.

O kultnoj dvorani/diskoteci Sloga danas ISV rock klubu, u kojoj su odrastale generacije mladih ljudi, ne treba posebno govoriti. I sada se tu održavaju koncerti, priredbe, partiji.